Jedimo sve pomalo i neće nam biti ništa!

Ovo je tema kojoj ću se puno puta vraćati jer obilježava najveći postotak stanovništva svijeta. Ovo je najlakša prehrambena filozofija u kojoj čovjek misli da ne treba puno razmišljati niti se mijenjati pa ima i najviše pobornika u svijetu. Današnji post će pokušati analizirati jedan običan dan na hrvatskom stolu prosječnog hrvatskog stanovnika. Svi vi koji već promišljate o zdravlju primijetit ćete da ste već daleko odmakli u razvoju zdrave prehrambene svijesti pa vas molim da mi dodate komentare što ste još napravili u prevenciji. Hrana je naš lijek ako želimo biti zdravi, a ako ne želimo o hrani razmišljati tada nam ona postaje otrov. Kako vi gledate na ovo pitanje?

Pođimo u jedan prosječan dan:

RASPORED AKTIVNOSTI		ŠTETNOST/KORISNOST	PRIJEDLOG PROMJENE
BUĐENJE	Izležavanje?	Ako ste nedovoljno spavali cijeli dan je u opasnosti od slabije učinkovitosti. Vježbanje je korisno kao i šetnja i seks. Higijena je obavezan dio prevencije!	Na spavanje krenuti najmanje 7 sat prije buđenja. Buditi se najmanje dva sata prije početka radne aktivnosti jer se mozak budi dva sata. Tada možete imati vremena za sve korisne aktivnosti. Prvo piće ujutro neka vam bude ocijeđeno pola limuna u vodi (ako niste intolerantni na limun). Vitamin c i dr. korisne stvari iz limuna pojačavaju radnu aktivnost.
	Vježbanje?
	Šetnja psa?
	Seks?
	Tuširanje?
DORUČAK	(polu)bijeli kruh	Štetni sastojci kruha od bijelog brašna su: fitinska kiselina, gluten, konzervansi, bojila, šećer	Pecite sami svoj kruh od kombinacije integralnog pšeničnog brašna pomiješanog s heljdinim (pirovim, prosenim ili kukuruznim) brašnom. Tada ne unosite preveliku količinu fitinske kiseline (sprječava apsorpciju mnogih minerala, a najviše željeza), konzervansa i bojila (to ne treba objašnjavati zašto?), smanjeni glikemijski indeks (manje se debljate)
	Pašteta, posebne salame, parizeri, mortadele, suhomesnate salame i dr. salame koje imaju manji udio čistog mesa, a sastojci su mljeveni.	Izraz pašteta nastao je od „Pa šteta da se baci!“ U ovim proizvodima je meso lošije kvalitete, masno tkivo u prevelikim količinama i omjerima, konzervansi i velika količina arahidonske kiseline (uzročnik brojnih upala u organizmu)	Napravite vlastite namaze od slanutka (humus) s brojnim okusima kao npr. tune, senfa, češnjaka, skuše, hrena, maslina, kapara. Budite kreativni i napravite namaze bez konzervansa i arahidonske kiseline. Tijelo će vam biti zahvalno! Birajte salame od čistog mesa kao npr. šunka, pileća ili pureća prsa, pršut, sušeni kare i sl.
	mlijeko	Hormoni kojima su tretirane krave kod uzgoja	Kada žene obole od raka dojke liječnici im prvo kažu da ne smiju konzumirati mlijeko. Nije li logičnije da nam se to kaže prije nego li obolimo? Uostalom, od svih sisavaca koji u početku svog života preživljavaju sisajući majčino mlijeko samo čovjek pije mlijeko iako više nije dojenče. Ne preporučamo mlijeko već čaj, kavu (kome ne smeta) ili ponekad jogurt
Pauza	Nešto iz pekare: kroasan, pecivo, buhtla, slanac, krafna, sendvič, keksi, kolač ili sl.	Čisti ugljikohidratni obrok s puno bijelog brašna (fitinska kiselina, veliki glikemijski indeks), masnoće nepoznatog izvora (najčešće su to hidrogenizirana ulja) i šećer (u tijestu, punjenje od čokolade, pekmeza ili sl.). Kombinacija štetnih koja uzrokuje brojne bolesti, ali nažalost uzrokuje i ovisnost o ugljikohidratima jer nakon dva sata od takvog obroka sjećamo glad i želimo opet isto – to je ovisnost!	Izbjegavajte takve proizvode jer vam oni ne jamče efikasnost i izdržljivost na poslu (školi, fakultetu). Bolje je u to vrijeme pojesti voćni obrok (banana i još jedno voće po želji) ili zdjelicu orašastih plodova ili obrok na bazi posnog sira (pomiješano s lanenim sjemenkama, suncokretom, bademima, medom, lanenim uljem i sl.) Više o zdravim mogućnostima u vrijeme pauze pročitajte na ALKA75.
Ručak	Juha od povrća Pečena vratina Pečeni krumpir zdjelica salate kolač	U povrću nalazimo kemikalije (herbicide, pesticide). U začinima se nalazi natrijev glutaminat – pojačivač okusa. U svinjetini imamo hormona, previše masnoće i puno arahidonske kiseline. Krumpir je najčešće pečen u biljnom (sojinom, suncokretovom) hidrogeniziranom ulju čime se postiže ekstremna štetnost za organizam. Salata u sebi ima pesticide i herbicide. Kolač je štetna kombinacija brašna, masnoće i šećera.	Juha je načelno korisna, ali najčešće ne znamo da neko povrće treba kuhati dulje (mrkva), a drugo puno kraće (peršin). Također, ne smijete stavljati začine koji sadrže natrijev glutaminat. Zelena Vegeta natur nema u sebi natrijev glutaminat! Nemojte pripremati vratinu, špek, kobasice već konzumirajte meso od čistog buta. Isto vrijedi i za mljeveno meso – neka vam mesar samelje komad buta kojeg vi izaberete. Pokušajte u jelovnik staviti više ribe, a manje mesa. Krumpir ima visoki glikemijski indeks pa ga jedite u manjim količinama ili ga zamijenite pa uz meso ili ribu konzumirajte povrće (pirjano, kuhano, sirovo). Zdjelica salate je korisna, ali najčešće je ima premalo u odnosu na potrebe organizma za sirovom hranom. Pola svih namirnica u danu mora biti sirovo. Pazite od koga nabavljate salate. Najbolje bi bilo konzumirati salate iz ekološkog uzgoja. Umjesto kolača bolje je pojesti manju količinu čokolade – manje je štetno!
Večera	Večera slična ručku ili lakša večera kao npr. Corn flakes s mlijekom i kakaom	Večera slična ručku ima iste probleme kao i ručak! Dječja večera – kukuruz i mlijeko bogati su energijom, ali siromašni mikronutrijentima	Ako jedete za večeru nešto slično ručku tada pazite i na količine. Smanjite količine. Ako za večeru konzumirate nešto „lakše“ kao npr corn flakes tada umjesto mlijeka stavite jogurt, a dodajte malo zobenih pahuljica, lješnjaka, oraha, badema, suncokretovih i lanenih sjemenki, a izostavite šećer i kakao. Zadnji obrok u danu mora završiti najmanje 12 sati prije doručka.

Dodatni problem za zdravlje je pitanje intolerancije na neke namirnice pa mislim da je svakako nužno napraviti test intolerancije na hranu i ne konzumirati one namirnice koje nas nepotrebno opterećuju. Najbolji primjer shvaćanja ovog problema je Novak Đoković koji je prije nekoliko godina shvatio što ga sprječava u vrhunskim rezultatima tako što je napravio test intolerancije i izbacio gluten iz prehrane. Od tada je na svjetskom vrhu!

ZAKLJUČAK:

Tradicionalna kuhinja „sve po malo“ je zapravo prepuna štetnih tvari (pesticida, herbicida, arahidonske kiseline, fitinske kiseline, glutena, šećera, hidrogeniziranih ulja) pa se ljudi s takvom filozofijom povremeno nađu na bolovanju. Zanimljivo, nekoliko dana odmora, lijekovi, čajevi i dijeta odlično djeluju na izmučeni organizam pa se nakon bolovanja možemo ponovno vratiti poslu i starim navikama. Mora li čovjek živjeti upravo po takvom principu: „Jedem sve po malo, opterećujem organizam nepotrebnim i štetnim namirnicama, povremeno odem na bolovanje, ozdravim i sve ponovimo!“

Osobno biram život bez bolesti, a sve što je potrebno je malo razmisliti o sebi, svojim navikama, ovisnosti o nekim štetnim navikama i prilagoditi prehranu i životne navike. Ideja ALKA75 vam može u tome pomoći.

Probajte, ako ne danas, sjetite se ovoga kada budete bili sljedeći puta na bolovanju pa dobijete smanjenu plaću.

ALKA75 – ideja finih jela uz koja nećete biti gladni! Uz ideju ALKA75 ne morate se odreći tradicionalnih okusa niti namirnica, a prehranu možete prilagoditi sebi.

U ovom tekstu napisano je jako puno pojmova i dato savjeta bez objašnjenja, ali za sve vas koji želite znati više o štetnosti pH kisele hrane, arahidonske i fitinske kiseline i drugim brojnim štetnim navikama napisana je knjiga „ALKA75 – kuharica u ravnoteži“ pa vas pozivam da se pretplatite na ovu kuharicu.

Dobar i zdravi tek!