nedjelja, 31. siječnja 2016.

Jedimo sve pomalo i neće nam biti ništa!

Ovo je tema kojoj ću se puno puta vraćati jer obilježava najveći postotak stanovništva svijeta. Ovo je najlakša prehrambena filozofija u kojoj čovjek misli da ne treba puno razmišljati niti se mijenjati pa ima i najviše pobornika u svijetu. Današnji post će pokušati analizirati jedan običan dan na hrvatskom stolu prosječnog hrvatskog stanovnika. Svi vi koji već promišljate o zdravlju primijetit ćete da ste već daleko odmakli u razvoju zdrave prehrambene svijesti pa vas molim da mi dodate komentare što ste još napravili u prevenciji. Hrana je naš lijek ako želimo biti zdravi, a ako ne želimo o hrani razmišljati tada nam ona postaje otrov. Kako vi gledate na ovo pitanje?
Pođimo u jedan prosječan dan:

RASPORED AKTIVNOSTI
ŠTETNOST/KORISNOST
PRIJEDLOG PROMJENE
BUĐENJE
Izležavanje?
Ako ste nedovoljno spavali cijeli dan je u opasnosti od slabije učinkovitosti. Vježbanje je korisno kao i šetnja i seks.
Higijena je obavezan dio prevencije!
Na spavanje krenuti najmanje 7 sat prije buđenja. Buditi se najmanje dva sata prije početka radne aktivnosti jer se mozak budi dva sata. Tada možete imati vremena za sve korisne aktivnosti. Prvo piće ujutro neka vam bude ocijeđeno pola limuna u vodi (ako niste intolerantni na limun). Vitamin c i dr. korisne stvari iz limuna pojačavaju radnu aktivnost.
Vježbanje?
Šetnja psa?
Seks?
Tuširanje?
DORUČAK
(polu)bijeli kruh
Štetni sastojci kruha od bijelog brašna su:
fitinska kiselina, gluten, konzervansi, bojila, šećer
Pecite sami svoj kruh od kombinacije integralnog pšeničnog brašna pomiješanog s heljdinim (pirovim, prosenim ili kukuruznim) brašnom. Tada ne unosite preveliku količinu fitinske kiseline (sprječava apsorpciju mnogih minerala, a najviše željeza), konzervansa i bojila (to ne treba objašnjavati zašto?), smanjeni glikemijski indeks (manje se debljate)
Pašteta, posebne salame, parizeri, mortadele, suhomesnate salame i dr. salame koje imaju manji udio čistog mesa, a sastojci su mljeveni.
Izraz pašteta nastao je od „Pa šteta da se baci!“ U ovim proizvodima je meso lošije kvalitete, masno tkivo u prevelikim količinama i omjerima, konzervansi i velika količina arahidonske kiseline (uzročnik brojnih upala u organizmu)
Napravite vlastite namaze od slanutka (humus) s brojnim okusima kao npr. tune, senfa, češnjaka, skuše, hrena, maslina, kapara. Budite kreativni i napravite namaze bez konzervansa i arahidonske kiseline. Tijelo će vam biti zahvalno!
Birajte salame od čistog mesa kao npr. šunka, pileća ili pureća prsa, pršut, sušeni kare i sl.
mlijeko
Hormoni kojima su tretirane krave kod uzgoja
Kada žene obole od raka dojke liječnici im prvo kažu da ne smiju konzumirati mlijeko. Nije li logičnije da nam se to kaže prije nego li obolimo? Uostalom, od svih sisavaca koji u početku svog života preživljavaju sisajući majčino mlijeko samo čovjek pije mlijeko iako više nije dojenče. Ne preporučamo mlijeko već čaj, kavu (kome ne smeta) ili ponekad jogurt
Pauza
Nešto iz pekare: kroasan, pecivo, buhtla, slanac, krafna, sendvič, keksi, kolač ili sl.
Čisti ugljikohidratni obrok s puno bijelog brašna (fitinska kiselina, veliki glikemijski indeks), masnoće nepoznatog izvora (najčešće su to hidrogenizirana ulja) i šećer (u tijestu, punjenje od čokolade, pekmeza ili sl.). Kombinacija štetnih koja uzrokuje brojne bolesti, ali nažalost uzrokuje i ovisnost o ugljikohidratima jer nakon dva sata od takvog obroka sjećamo glad i želimo opet isto – to je ovisnost!
Izbjegavajte takve proizvode jer vam oni ne jamče efikasnost i izdržljivost na poslu (školi, fakultetu). Bolje je u to vrijeme pojesti voćni obrok (banana i još jedno voće po želji) ili zdjelicu orašastih plodova ili obrok na bazi posnog sira (pomiješano s lanenim sjemenkama, suncokretom, bademima, medom, lanenim uljem i sl.) Više o zdravim mogućnostima u vrijeme pauze pročitajte na ALKA75.
Ručak
Juha od povrća
Pečena vratina
Pečeni krumpir
zdjelica salate
kolač
U povrću nalazimo kemikalije (herbicide, pesticide). U začinima se nalazi natrijev glutaminat – pojačivač okusa.
U svinjetini imamo hormona, previše masnoće i puno arahidonske kiseline.
Krumpir je najčešće pečen u biljnom (sojinom, suncokretovom) hidrogeniziranom ulju čime se postiže ekstremna štetnost za organizam.
Salata u sebi ima pesticide i herbicide.
Kolač je štetna kombinacija brašna, masnoće i šećera.
Juha je načelno korisna, ali najčešće ne znamo da neko povrće treba kuhati dulje (mrkva), a drugo puno kraće (peršin). Također, ne smijete stavljati začine koji sadrže natrijev glutaminat. Zelena Vegeta natur nema u sebi natrijev glutaminat!
Nemojte pripremati vratinu, špek, kobasice već konzumirajte meso od čistog buta. Isto vrijedi i za mljeveno meso – neka vam mesar samelje komad buta kojeg vi izaberete. Pokušajte u jelovnik staviti više ribe, a manje mesa.
Krumpir ima visoki glikemijski indeks pa ga jedite u manjim količinama ili ga zamijenite pa uz meso ili ribu konzumirajte povrće (pirjano, kuhano, sirovo). Zdjelica salate je korisna, ali najčešće je ima premalo u odnosu na potrebe organizma za sirovom hranom. Pola svih namirnica u danu mora biti sirovo. Pazite od koga nabavljate salate. Najbolje bi bilo konzumirati salate iz ekološkog uzgoja. Umjesto kolača bolje je pojesti manju količinu čokolade – manje je štetno!
Večera
Večera slična ručku ili lakša večera kao npr.
Corn flakes s mlijekom i kakaom
Večera slična ručku ima iste probleme kao i ručak!
Dječja večera – kukuruz i mlijeko bogati su energijom, ali siromašni mikronutrijentima
Ako jedete za večeru nešto slično ručku tada pazite i na količine. Smanjite količine.
Ako za večeru konzumirate nešto „lakše“ kao npr corn flakes tada umjesto mlijeka stavite jogurt, a dodajte malo zobenih pahuljica, lješnjaka, oraha, badema, suncokretovih i lanenih sjemenki, a izostavite šećer i kakao. Zadnji obrok u danu mora završiti najmanje 12 sati prije doručka.
Dodatni problem za zdravlje je pitanje intolerancije na neke namirnice pa mislim da je svakako nužno napraviti test intolerancije na hranu i ne konzumirati one namirnice koje nas nepotrebno opterećuju. Najbolji primjer shvaćanja ovog problema je Novak Đoković koji je prije nekoliko godina shvatio što ga sprječava u vrhunskim rezultatima tako što je napravio test intolerancije i izbacio gluten iz prehrane. Od tada je na svjetskom vrhu!
ZAKLJUČAK:
Tradicionalna kuhinja „sve po malo“ je zapravo prepuna štetnih tvari (pesticida, herbicida, arahidonske kiseline, fitinske kiseline, glutena, šećera, hidrogeniziranih ulja) pa se ljudi s takvom filozofijom povremeno nađu na bolovanju. Zanimljivo, nekoliko dana odmora, lijekovi, čajevi i dijeta odlično djeluju na izmučeni organizam pa se nakon bolovanja možemo ponovno vratiti poslu i starim navikama. Mora li čovjek živjeti upravo po takvom principu: „Jedem sve po malo, opterećujem organizam nepotrebnim i štetnim namirnicama, povremeno odem na bolovanje, ozdravim i sve ponovimo!“
Osobno biram život bez bolesti, a sve što je potrebno je malo razmisliti o sebi, svojim navikama, ovisnosti o nekim štetnim navikama i prilagoditi prehranu i životne navike. Ideja ALKA75 vam može u tome pomoći.
Probajte, ako ne danas, sjetite se ovoga kada budete bili sljedeći puta na bolovanju pa dobijete smanjenu plaću.
ALKA75 – ideja finih jela uz koja nećete biti gladni! Uz ideju ALKA75 ne morate se odreći tradicionalnih okusa niti namirnica, a prehranu možete prilagoditi sebi.
U ovom tekstu napisano je jako puno pojmova i dato savjeta bez objašnjenja, ali za sve vas koji želite znati više o štetnosti pH kisele hrane, arahidonske i fitinske kiseline i drugim brojnim štetnim navikama napisana je knjiga „ALKA75 – kuharica u ravnoteži“ pa vas pozivam da se pretplatite na ovu kuharicu.
Dobar i zdravi tek!  


nedjelja, 24. siječnja 2016.

1.       Može li se konceptom/idejom ALKA75 u potpunosti spriječiti sve bolesti?
Čovjek je mjerilo svih stvari! Zborio je Protagora u staroj Grčkoj misleći pri tome tko zna što (ne želim ulaziti u filozofski spor oko stvarnog značenja ove izreke), a meni se čini da još i danas svaki čovjek mjeri zdravu prehranu prema samome sebi. Svatko se pita može li neka ideja upravo njemu pomoći? ALKA75 upravo razmišlja individualno pa se svaki čovjek mora zapitati što je njemu korisno i zdravo, a što mu može štetiti? ALKA75 kompleksna je metoda, ali razmislimo, može li se za kompleksan ljudski organizam nastao genetskim međudjelovanjem roditelja, (pra)djedova i (pra)baka sazdan od tisuća dijelova i puno milijardi stanica i molekula pronaći neka jednostavna metoda kao što je krajem sedamdesetih jedan hrvatski slikar sve ljude liječio „čarobnom“ rečenicom: „Jedite puno češnjaka!“. Naravno, bilo je puno ljudi kojima je bijeli luk doista u početku i pomagao u stjecanju boljeg zdravlja jer je njegovo lužnato djelovanje s puno ljekovitih mikronutrijenata bilo fantastičan pogon za narušenu ljudsku homeostazu opterećenu jednostavnim pretežno kiselim jelovnikom. Češnjak je i u ovom konceptu ekstremno važna namirnica.
Ne može se izliječiti sve bolesti, ali:
Bolesti dijelimo na:
A: one koje su nastale uslijed pogrešnih prehrambenih navika i ako njihov tijek nije prešao trenutak pucanja nekog organa, prehranom prema ideji ALKA75 može se organizam vratiti u zdravo stanje. Homeostaza nam omogućava ozdravljenje kod bolesti koje smo sami prouzročili.
B: one koje su nastale uslijed fizičkih ozljeda nećemo liječiti hranom

C: neke genetski uvjetovane bolesti teško ćemo spriječiti, ali mnoge genetski uvjetovane bolesti moći ćemo usporiti boljom prehranom, neke pomaknuti u stariju dob!
ALKA75 pomaže u stvaranju individualne kvalitetne prehrane za najbolje zdravlje! 
http://alka75.weebly.com/

četvrtak, 21. siječnja 2016.

Poštovani pratitelji!
Danas u novinama možete pročitati sljedeće:
http://www.24sata.hr/zdravlje/vitke-bez-puno-muke-skinule-30-kilograma-na-jajima-i-speku-452616
LCHF je jednim dijelom sastavni dio većeg koncepta ALKA75 i odmah skrećemo pažnju na problem arahidonske kiseline (žumanjak, kombinacija masno-mesno) koja u stalno povećanim količinama može prouzročiti brojne zdravstvene probleme. Drugi problem je intolerancija na neke namirnice. Što ako ste intolerantni na svinjetinu? Dugotrajna konzumacija namirnica na koje ste intolerantni može dovesti do zdravstvenih problema. Budite pažljivi! Jedite umjereno, raznoliko i to namirnice koje vam ne čine štetu, Budite zdravi i sretni uz ideju ALKA75. http://alka75.weebly.com/

četvrtak, 14. siječnja 2016.

Doručak više nije najvažniji?!?!!?
http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/dorucak-vise-nije-najvazniji-1051516

Najnovije preporuke američkog federalnog ureda za poljoprivredu i zdravlje nisu u cijelosti prenesene pa se novinarski neselektivno odabrani dijelovi mogu protumačiti na različite načine, a najčešće nepotrebno senzacionalistički s ciljem podizanja prašine i povećanja čitanosti. To je legitimno, ali na površne čitatelje ostavlja nepotpuni dojam s puno upitnika. ALKA75 je ideja u kojoj je većina ovih ideja već prije navedena i objašnjena, ali znanost i pozitivna javnost sve više navaljuje na javne stručne službe da javnosti daje nedvosmislene preporuke i mišljenja o štetnim prehrambenim navikama. Zato vjerujemo da će s vremenom ideja ALKA75 pokazati kao potpuna, zaokružena i cjelovita bez štetnih djelovanja na ljudsko zdravlje. Dosadašnji korisnici koji su se iz bolesti već izvukli uz pomoć ideje ALKA75 nemaju dvojbi, ali neupućeni koji još nisu došli u kontakt s našom idejom ne mogu uvidjeti pravu vrijednost ALKA75 za ljudsko zdravlje. Zato se koristim ovom prilikom kako bih ukazao na zdravstvenu korisnost ALKA75.
Tvrdnja: Doručak više nije najvažniji obrok u danu!
Prema našoj ideji ALKA75 važnije od pojedinačnog obroka je sustav obroka tijekom dana, njihov raspored, sastav, količina i omjeri. U knjizi "ALKA75 - kuharica u ravnoteži" prikazujemo nekoliko prehrambenih strategija koje prilagođavate prema vlastitim sklonostima, radnom vremenu i navikama. Naime, s doručkom ili bez njega možete biti zdravi, aktivni, produktivni i imati snažan imunitet. Ako kasno večerate, doručak nije nužan. Najbitnije je imati razmak od 12 sati između večere i sljedećeg obroka. Svaki obrok mora biti uravnotežen u unosu bjelančevina, masti i ugljikohidrata pa s pravilnim omjerima u obroku glad eliminirate sljedećih 4 do 5 sati. Osobno sam odabrao strategiju ranije večere do 19,00 i doručak do 7,00, ali ako se ponekad dogodi druženje i večera s prijateljima u kasnijim satima tada doručak pomičem 12 sati od večernjeg obroka pri čemu doručak nestaje. Zato nije spomenut doručak kao najvažniji obrok jer to ovisi o vašem dnevnom rasporedu. Zaključak da je doručak nevažan nije točan već samo nije posebno naglašen jer ne mora niti biti istaknut kao najvažniji obrok u danu. Za mnoge je ručak najvažniji obrok u danu jer u njemu dobivaju najviše energije, makronutrijenata, minerala, vitamina i prebiotika, a nekima je večera najvažniji obrok u danu. Sve je u redu ako su obroci uravnoteženi i ako tijekom jednog dana unosite potrebne nutrijente.
Slažemo se s preporukama o količinama unosa soli, kolesterola, crvenog mesa i šećera, ali se ne slažemo s preporukama o količinama alkohola i kave. Smatramo da je alkohol štetan i nepotreban, a ako se konzumira tada se treba uravnotežiti  s lužnatom prehranom i smanjiti energetsku vrijednost obroka za energetsku vrijednost konzumiranog alkohola. Jedna do dvije kave dnevno smatramo dovoljnom količinom, ali pod uvjetom da niste intolerantni na kavu. Jeste li intolerantni na kavu? Ako ne znate, provjerite!
novosti na: http://alka75.weebly.com/



subota, 2. siječnja 2016.

1.       Ima li smisla djecu zdravo hraniti?

a.       Danas sam u dućanu vidio ozarene roditelje koji su bili jako sretni što njihovo bucmasto dijete s osmijehom na lišcu blaženo jede keksić kojeg su mu dali. Ne trebam spomenuti da su i sami malo bucmasti, a kolica su im bila prepuna industrijski pripremljene antihrane. Roditeljska sreća jest u brizi za dijete, za njegovo zdravlje, odrastanje, spremanje za život. Nažalost, većina ljudi ne zna za pojam antihrana i u sebe, ali i djecu, unose štetne tvari kojih će, nažalost, prije ili kasnije rezultirati narušavanjem zdravlja. Sat vremena prije gore navedene slike sretnog bucmastog djeteta s keksićem u ručici na tržnici je nesretni djed pitao prodavačicu zdravih proizvoda što bi bilo najbolje za njegovog sedmogodišnjeg unuka kojem je prije pet mjeseci dijagnosticirana šećerna bolest! Kladim se da su i unuka nagrađivali (hranili, šopali) antihranom s previše šećera, pšenice i nezdravih masnoća. Kada bi danas ponudili tim roditeljima da se vrate pet godina unatrag i da im se objasni koje su moguće zdravstvene komplikacije zbog prehrane antihranom, razmišljam, bi li svoje dijete, svoju najveću sreću, trovali antihranom? Dragi brižni roditelji, vaši roditelji nisu imali toliko informacija o zdravoj prehrani, ali nisu niti imali puno novaca za nekorisne namirnice pa vam nisu niti davali toliko slatkiša i nutrijentima siromašne hrane već su vam davali puno više variva nego što vi dajete svojoj djeci. Industrijska proizvodnja hrane u posljednjih 20 godina jako se razvila pa današnja djeca konzumiraju sve više štetne antihrane jer ih mame brojne šarene prekrasne reklame sa svih strana. Razmislite, volite li svoju djecu? Onda ih hranite s ljubavlju, zdravo! Ne želim govoriti o problemima koje imaju roditelji bolesne djece jer svakome, pa i manje inteligentnom roditelju može biti jasno da je za njegovanje bolesnog djeteta potrebno puno vremena, ali i novaca! Zdravo dijete je roditeljima želja, ali i preduvjet ugodnog života. Budite svi zdravi! Proučite ideju ALKA75 i pronađite svoju i dječju najbolju prehranu!