a.
Ako je vjerovati neimenovanom izvoru iz WHO
(Svjetske zdravstvene organizacije) u ponedjeljak 26. 10. 2015. donijeti će se odluka
hoće li se „kobasice i špek“ proglasiti štetnom hranom sa sličnim posljedicama
kakve ima uporaba duhana i duhanskih proizvoda ili alkohola pa bi se na
pakiranjima kobasica, prerađenog mesa, slanine, suhomesnatih proizvoda i
mljevenog mesa trebalo nalaziti upozorenje kako su te namirnice štetne i
potencijalno uzrokuju rak. Dakle, navedena hrana bi se mogla naći na popisu
namirnica koje uzrokuju rak. Ova najava je na društvenim mrežama izazvala
uglavnom posprdne i negativne komentare pune nevjerice i nagađanja zašto bi se
hrana na „kojoj smo odrasli, a nije nam ništa“, našla na takvoj sramotnoj
listi. O problemu shvaćanja dugotrajnog negativnog djelovanja štetne hrane po
naše zdravlje više u sljedećem blogu. Sama vijest je prilično pojednostavljena
pa se u uvjetima slabog poznavanja činjenica može razumjeti ogorčenost
čitatelja i slušatelja. Nekoliko činjenica koje bi nam mogle pomoći u
razumijevanju problema:
1.
Nismo svi genetski isti i prema novijim
istraživanjima postoje ljudi koji imaju gen koji onemogućava razvoj tumora u njihovu
tijelu. Njima cigarete, alkohol, kobasice i špek ne mogu prouzročiti rak, ali
mogu brojne druge bolesti kao što su problemi u radu hormonalnog sustava, debljanje,
oštećenje jetre, šećerna bolest, gastritis, čir i dr. Za takve ljude natpis na
kobasicama o mogućnosti razvoja raka je nepotrebna. Za njih bi trebalo pisati upozorenje
o mogućim ostalim zdravstvenim nuspojavama. Glavno je pitanje, imate li vi gen
koji vas štiti od nastanka tumora? Ako u obitelji imate pojavu raka tada možete
pretpostaviti da ga i vi možete dobiti pa bi vam ovo upozorenje trebalo nešto
značiti. Svi ljudi koji ne znaju imaju li ili nemaju gen protiv raka igraju
ruski rulet s nezdravom hranom pa tako i s kobasicama, špekom i alkoholom.
Volite nepotreban rizik? Dobar vam tek!
2.
Neki ljudi su intolerantni na neke namirnice i dugotrajnim
konzumacijom inkriminiranih namirnica mogu se pojaviti ozbiljni zdravstveni
problemi. O problemu intoleranije na svjetskoj razini govori tenisač Novak
Đoković koji je postao puno bolji tenisač od kada je prestao konzumirati gluten
jer mu je test otkrio da je na tu tvar intolerantan. Jeste li sigurni da niste
intoleratni na svinjetinu? Što ako vam svinjetina malo po malo nagriza organizam
iako vam je fina i uživate u suhomesnatim proizvodima u kojima se nalazi? Ili
ste možda intolerantni na govedinu? Na piletinu? Želite li znati? Ako ne želite
znati, igrate ruski rulet sa svojim zdravljem.
3.
Put do raka je kao put na more. Možemo voziti
najkraćim putem, od zdravog stanja do bolesnog, a možemo voziti sporije, usput
stati na više usputnih mjesta pa čak ići i udaljenijim putem, a na kraju možemo
se vratiti doma i uopće ne stići na cilj ako nam se cilj ne sviđa ili ako nam
se više sviđa kod kuće. Netko oboli vrlo brzo pa tako sve više djece obolijeva
o tumora, a netko u kasnijim godinama. Nikada nije ugodno oboljeti o takve
gadne boleštine. Vjerujem da nam može ostati ideal „Biti i ostati zdrav“. Već je
dugo poznata arahidonska kiselina u crvenom mesu i njezino izrazito štetno
djelovanje po naše zdravlje, ali vrlo malo ljudi u Hrvatskoj zna što je
arahidonska kiselina i kako djeluje na naše zdravlje i tu nastaje problem u
razumijevanju štetnosti.
ALKA75
govori upravo o ovim namirnicama kao antihrani koja više šteti nego li koristi.
Hrana od crvenog mesa slabije kvalitete (vratina, masni ostaci od butova,
iznutrice, mljeveno meso upitne kvalitete) pune su arahidonske kiseline i ne
bismo to trebali jesti pa čak niti u manjim količinama. Naime, riječ umjereno
svatko shvaća na svoj način, ali uglavnom su te „umjerene“ količine dovoljne za
razvoj boleština. Posebice ako o umjerenim količinama priča neumjerena osoba.
Jeste li vi neumjerena osoba? Dodatni
problem navedenim namirnicama čine proces dimljenja i proces dodavanja brojnih
aditiva od kojih je najčešći natrijev glutamat (glutaminat) i njegove inačice
bez kojih te namirnice ne bi bile ukusne. Unoseći ovakvo nekvalitetno meso s s puno aditiva svojem tijelu nanosimo stres
kakav nije postojao prije stotinjak godina pa nam se tijelo puni štetnim
tvarima i ovisno o tome koliko je naše tijelo sposobno izlučivati štetne tvari
bolest nam je bliža ili dalja. Dakle, nije jednostavno odrediti kako bi
kobasice i slanina mogle djelovati na svakoga od nas, pa svatko od nas mora
odlučiti hoće li htjeti istražiti kako arahidonska kiselina djeluje na naš
organizam, hoće li se raspitati o štetnosti aditiva i procesa dimljenja, o
količinama koje bi nam mogle biti neškodljive i na kraju s kojim namirnicama ne
bi trebali konzumirati male količine suhomesnatih proizvoda. Vjerojatno biste
se uzrujali kada biste saznali da je posebno štetno jesti kobasice s kruhom od bijelog
pšeničnog brašna i čašom alkohola. Zanimaju li vas štetno djelovanje fitinske
kiseline i acetat aldehida? Ja osobno ne konzumiram kobasice i suhomesnate
proizvode, ali ako se nađem na nekoj zabavi pojest ću kako ne bih kvario raspoloženje objašnjavajući u čemu je
potencijalni problem, ali znam da mi povremena (jednom mjesečno) konzumacija
štetne hrane neće naštetiti. Vama?
Koliko puta vi konzumirate štetnu hranu? Znate li što je VAMA štetno? Ne bojte
se znanja. ALKA75 vam može pomoći. U knjizi ALKA75
– kuharica u ravnoteži nalaze se objašnjenja zašto i koliko je koja
namirnica štetna. Iznenadit ćete se sam poželite znati! Naručite knjigu/kuharicu
na http://alka75.weebly.com/kuharica-alka75.html.
zanimljivo je kako neke namirnice periodično nose etiketu "zdravo" ili "štetno". osobno poznajem nekoliko žena koje su u periodu između kemoterapija jele špek u neograničenim količinama. smatram da je najvažnije da čovjek upozna sebe i počne slušati svoje tijelo, a ovaj "vaš princip" mi djeluje kao da daje odgovore na sva pitanja, koje naše tijelo postavlja.
OdgovoriIzbriši