Eggsstory ili Priča o jajima!

                Prije početka: ljudi u današnje ubrzano doba htjeli bi u par riječi dokučiti svaku apsolutnu istinu pa tako rado čitaju kratke novinske članke u kojima se predstavljaju znanstvena istraživanja provedena u nekoliko godina na nekoliko tisuća ljudi i objavljena na nekoliko stotina stranica pa novinaru ne preostaje drugo već da rezultate svede na netočno interpretiranu „istinu“: jaje je zdravo ili jaje nije zdravo! Jeste li vi među njima pa nemate volju čitati duga objašnjenja? Ako je tako, napustite ovaj tekst i uživajte u kratko sročenim netočnim zaključcima i riskirajte svoje zdravlje. Ako vas zanimaju činjenice, nastavite čitati.

Priča o jajima započinje reklamnim sloganom koji lako ulazi u uho: Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje! Tko bi posumnjao u potpunu ispravnost ovakve reklame? Od postanka ove reklame mišljenja liječnika i nutricionista vrludala su od bezrezervne pohvale do karakteriziranja jaja kao neprijatelja broj jedan za zdravlje. Recentna doskočica kaže da je Hrvatska demokratska zemlja i da svatko ima pravo ne misliti svojom glavom. Na primjeru običnog jajeta pokušajmo doskočiti doskočici i motivirati ljude da razmišljaju svojim glavama jer, osim što može biti i neke koristi, razmišljanje čak i ne boli. Priča nije kratka , a počinjemo s usporedbom jajeta s običnim andolom (da smo u Njemačkoj usporedili bismo s aspirinom). Slijepo vjerovanje u dobrobit jaja je kao da andol popijete uz pomoć pola litre vina. Fino je, ima određenih zdravstvenih benefita, ali u globalu više štete nego koristi. Usporedbu možemo lakše shvatiti ako napravimo analizu jaja. Jaje je sastavljeno od ljuske, bjelanjka i žumanjka.

Bjelanjak sadrži 3-5 grama bjelančevina (veličina jajeta S ima 3 grama; M-4; L-5), nešto malo masti, zanemarivo malo ugljikohidrata, malo natrija, esencijalne aminokiseline u odličnim omjerima. Bjelanjak čini 2/3 cijelog jajeta. Koristan je izvor bjelančevina i sportaši ga koriste za nadoknadu mišićne mase. U umjerenim količinama nije zabilježeno štetno djelovanje na ljude koji nisu alergični ili intolerantni na jaja. Alergični jako dobro znaju posljedice konzumacije bjelanjaka, a intolerantni tek trebaju testom utvrditi stupanj eventualne intolerantnosti. Jeste li sigurni da niste intolerantni na bjelanjak? Ukratko, dobrobiti bjelanjaka nisu sporni.

Drugi dio jaja je žumanjak i to je potpuno drugi dio priče o borbi dobra i zla na vašem tanjuru. Žumanjak sadrži 4 grama masti, kolesterol, bjelančevine, zanemarivo malo ugljikohidrata, vitamine B12, E i D, minerale željezo, fosfor, kolin, lutein, riboflavin, folnu kiselinu, biotin. Gledajući ovaj sastav žumanjak nam se čini nutritivno puno korisnijim od bjelanjka, ali uvijek morate razmišljati na osobnoj razini: je li vama žumanjak koristan i zdrav?

ALKA75 je vaš vodič u potrazi za odgovorima na pitanja je li neka namirnica, neka hrana vama lijek ili otrov? Na početku puta potrebno je napraviti krvne pretrage kako biste vidjeli u kakvom je stanju vaša krvna slika, a potom je potrebno napraviti test intolerancije na hranu kako ne biste konzumirali namirnice koje vam više štete nego koriste. Nakon toga potrebno je puno čitati literaturu u kojoj se navode rezultati najnovijih istraživanja ili vjerovati ideji ALKA75 nastaloj analizom drugih prehrambenih teorija. Knjiga/kuharica ALKA75 nastala je proučavanjem devet prehrambenih stilova/ideja/teorija i od svake je upotrijebljen onaj dio koji se ne sukobljava s ostalima. ALKA75 je pojednostavljena sinteza devet svjetski priznatih prehrambenih stilova i pretočena u jednostavne ukusne recepte kako vi ne biste trebali čitati svih tridesetak knjiga. Ideja ALKA75 vidi se na primjeru jaja.

Ljudima koji se bore s povišenim razinama kolesterola, žumanjak nije dobra i zdrava namirnica. Ljudi bez povišenog kolesterola mogu jesti žumanjke, ali svakodnevnim dugotrajnim unošenjem žumanjaka razina kolesterola u krvi će se sasvim sigurno povisiti kod većine konzumenata žumanjka.

Znate li što kažu liječnici pacijentima s problemima sa žući? Srećom po vas da ne znate, ali ljudima s bolesnom žući liječnici ne trebaju ništa govoriti jer sami znaju kako ih boli poslije konzumacije žumanjka. Ljudi s takozvanom „normalnom“ prehranom tijekom godina svoje zdravlje pogoršavaju zbog neznanja o štetnom djelovanju pojedinih namirnica pa kada obole odriču se štetnih namirnica. Nije li razumnije odreći se štetnih namirnica dok smo još zdravi? Tako možemo zdravlje održati puno duže nego ako o zdravlju počnemo razmišljati tek nakon povratka od liječnika koji nam priopći nelijepu vijest o narušenom zdravlju. Namirnice koje štete bolesnima, štetit će i zdravima, kad-tad.

A sada najmanje poznata činjenica o štetnosti žumanjka: žumanjak sadrži znatnu količinu arahidonske kiseline. Većini ljudi ova rečenica čini se nevažnom, neopasnom po zdravlje, ali istina o arahidonskoj kiselini je neumitna. Osim u žumanjcima arahidonska kiselina nalazi se u crvenom mesu na spoju masnog i mesnog (špek, vratina, mljeveno meso od ostataka, paštete, suhomesnati proizvodi i sl.). Arahidonska kiselina uzrokuje upalne procese u našem tijelu i svi ljudi koji nemaju dobro izgrađen imunosni sustav češće imaju upale, a u konačnici u poznijim godinama i teže oblike bolesti sve do kancerogenih tvorbi. Analizirajte se: koliko puta ste godišnje imali razne upale i koliko puta vam je liječnik propisao antibiotike? U zadnjih devet godina niti jednom nisam imao nikakvu upalu niti pio antibiotike, a prije toga dva do četiri puta godišnje. Isprobano na sebi, izbacio sam arahidonsku kiselinu iz prehrane!

Uz kvalitetu jako je važna i kombinacija namirnica. U Hrvatskoj tradicionalno se uz jaja jede obični pšenični kruh, a u njemu ima puno fitinske kiseline. Fitinska kiselina sprječava apsorpciju minerala i vitamina u tijelo pa ako i jedete puno voća, povrća i drugih namirnica u kojima se nalaze vitamini i minerali zbog konzumacije pšenice (kruh, kolači, tjestenina, keksi) oni se neće apsorbirati u vaše tijelo u dovoljnoj mjeri da izgradite snažni imunosni sustav koji će vas braniti od bolesti. Dakle, svi vi koji konzumirate puno pšenice bacate novac kojeg ste uložili u svježe namirnice pa tako i u jaja. Kruh namočen u jaja i pržen na ulju izrazito je štetno jelo jer sadrži i arahidonsku i fitinsku kiselinu i velike količine masnoće u kojoj se pržilo. Puno kalorija, malo nutritivno korisnih tvari, puno tvari koje nanose štetu organizmu.

I sada ovdje dolazimo do ključne izjave koju često čujem kada se ukazuje na neku štetnu namirnicu: „Ali to je fino!“ Tu nemam argumenta. Ako vam je okus važniji od zdravlja želim vam dobar tek i nemojte gubiti vrijeme na traženje odgovora na pitanje je li nešto zdravo ili nije.

Zaključak o jajima:

Bjelanjak je pretežno zdrav za ljude koji nisu intolerantni ili alergični na jaja ili bjelanjak.

Žumanjak je nezdrav svima, ali zdravi ljudi ga još dugo mogu jesti dok se ne pokažu štetne posljedice. Ne treba riskirati i činiti štetu organizmu malo pomalo samo zato jer ste „škrti“ pa ne želite baciti žumanjak. Korisne tvari iz žumanjka možete naći i u drugim namirnicama.

Na kraju predlažem kajganu od bjelanjaka koja ima bolji okus od obične i teške kajgane sa žumanjcima:

Za dvije osobe:

10 bjelanjaka (40 grama bjelančevina: 20 po osobi), razmutite, začinite (sol, kurkuma, biber, češnjak u prahu), pecite na malo vrućeg maslinovog ulja. Pecite pet minuta sa svake strane. Dodajte veliku zdjelu miješane salate (malo zelene salate, paprika, chery rajčice, krastavac, češnjak, đumbir, cikla, stabljika celera, maslinovo ulje, jabučni ocat, sol).

Dobar tek uz obrok koji nema opterećujuće elemente.